Kao što nam je ušlo u naviku da peremo ruke ili se tuširamo, isto tako moramo imati naviku i redovnog pranja zuba. Obavezno je pranje zuba uveče, pre spavanja i ujutru, kada ustanemo, a idelno bi bilo da se zubi peru i posle svakog obroka. Pravilo je da se gornji zubi peru pokretima odozgo na dole, a donji odozdo na gore, i to posebno za zube svake vilice.
Zubni kamenac nastaje mineralizacijom (očvršćavanjem) mekih naslaga na zubima a u njega se ugrađuju i magnezijumove i druge soli iz pljuvačke. Kamenac je žućkaste boje, ali dolazi do njegovog prebojavanja pigmentima iz hrane i pića.
Kod pušača dolazi do prebojavanja u crnu boju. Kamenac se najčešće nakuplja sa jezične strane donjih prednjih zuba i sa obrazne strane kod gornjih kutnjaka. Kamenac treba redovno otklanjati. Stomatolog to radi ulrazvučnim aparatom. Nakon toga dolazi do krverenja iz desni i lekar ih ispira (tuširanje desni).
Zub boli na hladno zbog izloženosti dentina zuba koji je zahvaćen karijesom, ili zbog povlačenja potpornog aparata zuba usled parodontopatije. Ako se bol javlja samo na nadražaj, kratkotrajan je i traje samo dok deluje nadražaj, problem se rešava čišćenjem karijesa i stavljanjem plombe.
Ako se javlja bol na hladno koji traje duže od dejstva nadražaja, onda zub treba da se tretira preparatima kalcijum hidroksida, pa da se tek onda stavi plomba.
U slučajevima da se na hladno javljaju enormo jaki bolovi, to znači da je došlo do zahvatanja živca, i tada zub mora da se kanalno leči.
Bol na toplo moze da se javi kada dođe do infekcije zubnog živca i do gnojenja u njemu. Tada se u zatvorenom kanalu javljaju gasovi koji se šire na toplo, vrše pritisak na okolne nervne završetke i javlja se bol.
Kada se proces na zubu proširi van kanala korena i pređe u prostor oko vrha kanala korena, zub boli na pritisak, isto tako, bol na pritisak se javlja kada se džepovi oko zuba napune gnojnim eksudatom.
U svakom slučaju, bol neće proći "sam od sebe", a uzimanje nekih lekova će samo prolongirati neminovan odlazak kod zubara. Ukoliko imate bolove, javite se stomatologu što pre. Što se pre javite, manje će "komplikacija" sa zubom biti.
U DENTINI koristimo najkvalitetniju lokalnu i sprovodnu anesteziju, tako da je popravka zuba u našoj ordinaciji apsolutno BEZBOLNA!
Najčešci uzrok je dentalni plak. To su naslage na zubima koje sadrže ugljene hidrate, bakterije, i sl. Ako se zubi ne peru pravilno, doći će do nakupljanja plaka i uz prisustvo bakterija (streptokoka) dolazi do stvaranja kiselih produkata koji oštecuju gleđ zuba i tako počinje karijes.
Karijes (zubni kvar) napreduje kroz debljinu gleđi i stiže do dentina (sloj ispod gleđi). Tu se on mnogo brze širi, kako u dubinu, tako i u širinu. Javlja se bol na hladno, slatko, što znaci da je karijes napredovao do dubokih slojeva dentina i približio se pulpi ("zubni živac"). Ako se ne reaguje, karijes će napredovati dalje, infekcija zahvata pulpu i tada se javljaju jaki spontani bolovi (sami od sebe, "ničim izazvani"). Bol traje, u prvo vreme, do pola sata, a bezbolne faze su dugačke. Ako se ne interveniše, bolne faze su sve duže a bezbolne sve kraće i tada se govori o oboljenju koje stomatolozi zovu pulpitis.
Pulpitis je odumiranje živca i prati ga izuzetno jak bol. Infekcija je već zahvatila "živac" i dolazi do gangrenoznog raspadanja i onda mora da se deluje endodonski. Prilikom tog raspadanja se stvaraju gasovi, zapaljenje prelazi preko vrha korena, zub je osetljiv na zagriz, na kucanje, na dodir jezikom, na vruće. Sve ovo znači da je infekcija prešla u kost i da se dalje širi. Ako se i dalje ne interveniše, infekcija dolazi do površine kosti (bolovi izuzetno jakog intenziteta). Infekcija (gnoj) probija kost i pojavljuje se otok mekog tkiva, a istovremeno se smanjuju bolovi. Nakon toga (ako se i dalje ne interveniše) gnoj probija kožu (sluzokožu) i stvara se fistula. Rešavanje fistule je komplikovan proces, naročito ako se ona pojavi i postane vidljiva i na licu. Rešavanje tog problema skoro uvek prate vidni ožiljci.
Zbog svega gore rečenog vrlo je važna PREVENCIJA i ZDRAVSTVENA KULTURA. To znači da bi trebalo barem jednom godišnje posetiti stomatologa, kako bi se dijagnostikovao karijes u početnim fazama i izbegle sve gore navedene komplikacije, koje su u suprotnom neizbežne! Karijas "sam od sebe" neće proći. Kada bi se ovako postupalo, sigurno ne bismo do kraja zivota izgubili ni jedan zub zbog karijesa. Tokom vremena, za nadoknadu izgubljenog zubnog tkiva korišćeni su različiti materijali: od olova (plumbum - pa otuda i naziv plomba), preko zlata pa do estetskih materijala bez metala (kompoziti).